
OEKUSI, Labarik ho idade menus 15 hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) liuliu Sub-Rejiaun Pasabe maka buka moris ka halo negósiu iha Dili.
“Loos duni katak labarik idade menus hosi 15 barak maka servisu iha Dili, sira faan naan kabuar (pentolan), dudu gerobak (karosa), maiór parte hosi Sub-Rejiaun Pasabe”, Sekretáriu Rejionál Asuntu Edukasaun no Solidariedade Sosiál, Arsenio Bano, ba jornalista sira hafoin lansa Planu Estratéjiku Rejionál, ohin.
Tuir Arsenio atu rezolve problema labarik sira nian, integra hotu ona iha Planu Estratéjiku Rejionál ka temi ona iha planu ne’e nia laran, atu tinan lima oin mai bele rezolve problema sosiál sira.
Tuir vizaun iha planu ne’e mak hasai Oekusi hosi izolamentu. Tanba ne’e haree hosi protesaun sosiál, presiza konsentra ba membru vulneravél sira atu ema hotu bele protejidu no iha empoderamentu.
Hanesan polítika inkluzaun sosiál ajuda nivél kampu asaun, mellora situasaun ne’ebé ho dezvantajen iha komunidade. Hanesan polítiku sira mós nu’udar meiu atu proteje ema vulneravél.
“Loos duni katak labarik idade menus hosi 15 barak maka servisu iha Dili, sira faan naan kabuar (pentolan), dudu gerobak (karosa), maiór parte hosi Sub-Rejiaun Pasabe”, Sekretáriu Rejionál Asuntu Edukasaun no Solidariedade Sosiál, Arsenio Bano, ba jornalista sira hafoin lansa Planu Estratéjiku Rejionál, ohin.
Tuir Arsenio atu rezolve problema labarik sira nian, integra hotu ona iha Planu Estratéjiku Rejionál ka temi ona iha planu ne’e nia laran, atu tinan lima oin mai bele rezolve problema sosiál sira.
Tuir vizaun iha planu ne’e mak hasai Oekusi hosi izolamentu. Tanba ne’e haree hosi protesaun sosiál, presiza konsentra ba membru vulneravél sira atu ema hotu bele protejidu no iha empoderamentu.
Hanesan polítika inkluzaun sosiál ajuda nivél kampu asaun, mellora situasaun ne’ebé ho dezvantajen iha komunidade. Hanesan polítiku sira mós nu’udar meiu atu proteje ema vulneravél.
Garante ida ne’e, nia hatutan rejiaun sei iha fatin seguru no armonia hodi moris ho objetivu iha setór inkluzaun sosiál, proteje no kapasita membru vulneravél iha komunidade.
Atu atinje ida ne’e maka eziste prioridade balun importante ba tinan lima mai. Atu responde ida ne’e, nia afirma maka presiza kondús no análize ba risku sira, identifika rekursu no dezeña programa ba prevensaun atu dezastre naturais ne’ebé kauza hosi ema, melloria planeamentu, preparasaun no ezekusaun ba planu ba ajuda emerjénsia.
Nia realsa garante vítima sira dezastre naturál atu simu asisténsia iha tempu ne’ebé útil, mellora jestaun ba programa subsidiu ba bolsa inan, pensaun ba invalidez no pensaun pagamentu veteranu sira atu garante benefisiariu ne’ebé iha direitu ba programa ne’ebé hetan ho loos.